Hipotireoidizam

Hipotiroidizam
Drugi nazivi	Nedovoljno aktivna tireoidea, niska aktivnost štitnjače, hipotireoza
Molekulska struktura tiroksina, čiji nedostatak izaziva simptome nedostatka hormona štitnjače (hipotiroidizam)
Specijalnost	Endokrinologija
Simptomi	Slaba sposobnost toleriranja hladnoće, osjećaja umora, konstipacija, depresija, debljanje
Komplikacije	Tokom trudnoće može rezultirati kretenizmom bebe
Uobičajeno pojavljivanje	< 60 staosna dob
Uzroci	Nedostatak joda, Hashimotov tireoiditis
Dijagnostička metoda	Krvni testovi (tiroid-stimulirajući hormon, tiroksin)
Diferencijalna dijagnoza	Depresija, demencija, srčana insuficijencija, sindrom hroničnog umora[1]
Prevencija	Jodiranje soli.[2]
Lijek	Levotiroksin
Frekvencija	0,3–0,4% (SAD)

Hipotireoidizam (Hypothyreosis) - hipotireoza predstavlja stanje organizma u kojem se zbog strukturnih ili funkcionalnih poremećaja u štitnoj žlijezdi, ne luči dovoljno ili ne luči nikako hormona štitne žlijezde, što dovodi do smanjene saturacije tkiva i organa tim hormonima.

Strukturni poremećaji štitne žlijezde koji dovode do hipotireoidizma su oni kod kojih dolazi do redukcije ili potpunog nestanka funkcionalno sposobnog tkiva štitne žlijezde. Ovi poremećaji mogu biti urođeni ili stečeni.

• Urođeni poremećaji:
  • Agenezija
  • Hipoplazija
• Stečeni poremećaji
  • Hirurško odstranjenje štitne žlijezde ili njenog jednog dijela
  • Oštećenje štitne žlijezde radioaktivnim zračenjem
    • Slučajno
    • U terapijske svrhe, npr. kod liječenja hipertireoidizma

Funkcionalni poremećaji uzrokuju smanjenje ili potpuni prestanak lučenja hormona štitne žlijezde, ne zbog smanjenja ili nestanka tkiva štitne žlijezde, nego zbog poremećaja funkcije stvaranja hormona i njihovog izlučivanjaod strane tireocita - funkcionalnih ćelija štitne žlijezde.

Hipotireoza, zavisno od lokacije osnovnog poremećaja, može biti primarna, sekundarna ili tercijarna.

Hipotireoza se kod odraslih ispoljava nizom simptoma. Osobe su usporene, lako se zamaraju, promjenljivog su raspoloženja, smanjenog seksualnog nagona, povećane tjelesne težine. Postoji sklonost infekcijama. Koža je suha, keratinozna, postoji sklonost opadanju kose. Srčana radnja je usporena. U krvi je povećan holesterol. Postoji opstipacija. Hipotireoza se liječi supstitucionom terapijom, hormonom tireoidee, tiroksinom (thyroxin). Dnevna potreba iznosi od 100-150 mikrograma. Počne se obično sa 50 míkrograma i svake dvije sedmice se povećava za 25 mcg. Pri tome se kontrolišu laboratorijski nalazi. Pored slobodnog tiroksina, treba i da je TSH (tireostimulirajući hormon ) u normalnim granicama. Obično je doza održavanja oko 100 mcg., ali je ona individualna.

1. ^ Ferri, Fred F. (2010). Ferri's differential diagnosis : a practical guide to the differential diagnosis of symptoms, signs, and clinical disorders (2nd izd.). Philadelphia, PA: Elsevier/Mosby. str. Chapter H. ISBN 978-0323076999.
2. ^ Chakera AJ, Pearce SH, Vaidya B (2012). "Treatment for primary hypothyroidism: current approaches and future possibilities". Drug Design, Development and Therapy (Review). 6: 1–11. doi:10.2147/DDDT.S12894. PMC 3267517. PMID 22291465.